ŠTO JE TO HIPERBARIČNA OKSIGENOTERAPIJA (HBOT)?

Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) je metoda liječenja koja se provodi u hiperbaričnim komorama (barokomorama), udisanjem 100% kisika preko maske za lice ili kacige. Pri povišenom tlaku u hiperbaričnoj komori, kisik se otapa u krvi, slično kao što se mjehurići pri povišenim tlakom otapaju u mineralnoj vodi, te tako otopljen, u velikim količinama dospijeva i do onih tkiva do kojih ga cirkulacija inače ne bi mogla dopremiti. Primjenom ove metode se već više desetljeća vrlo

ŠTO JE TO HIPERBARIČNA KOMORA?

Hiperbarična komora je tehnološki sofisticiran medicinski uređaj koji osigurava ljudima boravak u sredini povišenog ili sniženog tlaka u odnosu na normalni atmosferski tlak od 1 bara. Hiperbarična komora je zapravo "simulator ronjenja", samo što umjesto vode njenu unutrašnjost ispunjava plin. Njihovom primjenom ostvaruje se niz fizioloških promjena u organizmu, koje izaziva povećana ili snižena vrijednost parcijalnog tlaka kisika u udahnutom zraku. Hiperbarične komore se koriste u

KAKO PRISTUPITI LIJEČENJU?

Na liječenje HBOT možete pristupiti nakon pregleda liječnika u našoj ustanovi koji će, uz uvid u Vašu medicinsku dokumentaciju, utvrditi da ne postoje kontraindikacije za liječenje i da terapijski postupak ne šteti vašem zdravlju. Ukoliko od pregleda do dolaska na liječenje nastupi promjena Vašeg zdravstvenog stanja, obvezni ste o tome obavijestiti liječnika u Poliklinici.

TROŠKOVI LIJEČENJA?

Troškove liječenja koje se provodi na temelju valjane uputnice Vašeg izabranog liječnika podmiruje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje HZZO. Broj odobrenih tretmana je ograničen, pa se na liječenje poziva po listi čekanja. Na pregledu će liječnik naše ustanove procijeniti vaše zdravstveno stanje i stupanj hitnosti za početak terapije. Ukoliko posjedujete ispravnu uputnicu za terapiju u ovoj ustanovi, a želite sami platiti troškove liječenja kako bi tretmane ostvarili prema

Povijesni razvoj HBOT u svijetu i Hrvatskoj

Povijesni razvoj hiperbarične oksigenacije u svijetu 1772. Carl Wilhelm Scheele, švedski kemičar, otkriva kisik, nazivajući ga pri tome "plameni zrak". 1774. Joseph Priestly, britanski kemičar, ponavljajući eksperimente svojeg prethodnika, također "otkriva" kisik, a njegovo ime se tradivionalno vezuje uz povijesnu činjenicu otkrivanja kisika, premda u naravi netočno. 1789. Lavoisier i Seguin opisuju toksične efekte kisika. 1796. Beddoes i Watt napisali su prvu knjigu o

Plinska gangrena (klostridijska infekcija)

Plinska gangrena je akutna bolna nekrotizirajuća infekcija mekih tkiva. Može se razviti nakon traume mekih tkiva, kod rana uzrokovanih projektilima, kompliciranih prijeloma, dubokih, inficiranih rana, nepravilno izvedenog pobačaja i različitih kirurških zahvata. Posljedica je infekcije anaerobnim, klostridijalnim bakterijama koje stvaraju plin i egzotoksine i tako dovode do otoka tkiva s posljedičnim smanjenjem protoka krvi, tlaka kisika i broja leukocita, što pogoduje širenju i

Rane koje sporo zacjeljuju

HBOT se primjenjuje u zbrinjavanju rana i ulkusa koji su uzrokovani arterijskom insuficijencijom, te dijabetičkih, venskih, dekubitalnih, trofičkih i neuropatskih ulkusa. Dijabetički ulkusi se obično razvijaju na stopalu i odatle potječe naziv "dijabetičko stopalo". Čak i kad se hiperglikemija uspješno regulira, patološki proces na krvnim žilama se nastavlja. Kao rezultat tog procesa može se razviti okluzivna bolest velikih ili patološke promjene malih krvnih žila. Dodatnu